11-02-2024
Bo tabata sa ku…simia di sesam ta masha bon pa bo wesunan ta saludabel i fuerte?
Simia di sesam ta bini di areanan tropikal manera; Asia, Sur Amerika i Afrika. Simia di sesam ta riku ku an-tioksidante, proteina, mineral i vitamina. Dor di tur e nutrientenan aki ku simia di sesam ta kontene e tin hopi benefisio pa nos salu. Simia di sesam ta hopi bon pa baha kolestoròl dor ku e ta kontene ‘’Phytosterols’’, esaki ta un komponente vegetal ku ta baha kolestoròl.
E ta un di e simianan ku tin un kantidat basta haltu di ‘’Phytos-terols’ kompara ku otro nechi i simianan. Dor ku e tin antioksidante e ta yuda kombati infekshon. Ademas e tin un kantidat konsiderabel di ‘’copper’’ kual ta yuda krea selulanan kòrá (rode bloedcellen) i mantene e sistema imun. Tin masha hopi manera pa inkui simia di sesam den nos alimento nan diario i yuda mantene un bon salu.
Ta bon pa bo sa ku… tin simia di sesam kolo kòrá, shinishi, blanku, pretu, i maron.
03-01-2024
Bo tabata sa ku…linasa ta un di e medisina nan natural ku tin masha hopi benefisionan pa salu di hende?
Linasa ta un mata ku ta duna flor i ta produsí e simia nan kual ta wòrdu uza komo alimento; esta ‘’flax seed’’. Tambe e mata ta wòrdu uza pa tra tekstiel manera linen. E simia di linasa ta un simia maron ku tin masha hopi benefisio pa e mashin humano. E tin bon kantidat di proteina, fibra i omega 3. E simia di linasa ta riku ku ‘’ thiamine’’ kual ta vitamine B1.
Esaki ta esenshal pa bon funshonamentu di bo selulanan i tambe e tin ‘’copper’’ kual ta esenshal pa un bon desaroyo di seleber i sistema imun. Ademas e ta yuda baha risko pa algun tipo di kanser, e ta yuda mantene peso saludabel, redusí kolestorol i preshon haltu. E ta un ingrediente versatil; por uze den smoothie, pan, ‘’crackers’’, hamburger vegetal, ets. Tambe por hasta traha gel pa kabei ku e simia di linasa i zeta. Sin duda e tambe ta wòrdu kategorisá komo un ‘’superfood’’.
Ta bon pa bo sa ku…linasa ta bon pa hendenan ku preshon haltu i problema ku kurason.
27-11-2023
Bo tabata sa ku…garbanso ta bon fuente di proteina, fibra i tin diferente tipo di vitamina i mineral?
E bonchi garbanso (kikkererwten na Hulandes) e la wòrdu enkontrá den medio oriente i awoki tin masha hopi sorto ku ta wòrdu kultivá dor di diferente pais. E bonchi garbanso ku ta wòrdu produsí na Merka i Iran ta mas dushi ku esun nan di India. E garbanso nan na India ta mas chiki i ta mas skur di kolo ku kaska duru. Nan ta yama e sorto di garbanso aki ‘’Desi Chana’’ ku ta nifiká garbanso pretu den Hindi. Garbanso ta konosí pa su kantidat haltu di proteina i ta un remplaso ekselente pa karni. E tin karbohidrato, proteina, fibra, vitamina B i mineralnan (manera magnesium i fosforo).
Dor di ku e ta haltu den fibra, e ta masha bon pa tripa, e ta yuda tambe kontrolá suku den sanger, maneha peso i mitigá riesgo di otro malesnan kroniko. Ademas garbanso ta masha versatil i por wòrdu kombiná ku basta alimento. For di smoothie, humus pa hunta den pan, den salada, kuminda i hasta kuki.
Ta bon pa bo sa ku…kome saludabel awendia ta un proridat.
17-10-2023
Bo tabata sa ku…awakati tin masha hopi benefisionan pa salu?
Awakati a originá na Mexico, sentro i sur Amerika. Mexico ta e pais ku ta produsí mas tantu awakati ku kasi 2,442 ton anual. Un ton ta mas o menos 1,000 kilo. Awakati ta konsiderá komo un fruta ku zeta natural i no komo bèrdura. Awakati ta un bon fuente di mineralnan i vitaminan: kalium, magnesium, vitamina A, B1, B2, B6, C, E i foliumzur (B11).
E kantidat di mineral ku tin den awakati ta hopi haltu, kasi très biaha mas tantu ku otro frutanan. Algun benefisionan di awakati ta ku e ta protehá e kurason, wowo, digestion, funshonamentu di e mente, yuda ku mantene peso i baha gana di kome. Awakati ta kontené vèt saludabel i fibra. E ta hasta hopi bon pa kabei, kueru i tambe ta un fruta anti-inflamatorio. Asina po sigui menshoná hopi otro benefisionan pa e salu di mente i kurpa.
Ta bon pa bo sa…ku kome awakati den moderashon (mitar awakati chiki pa dia) ta laga bo maksimalisá e benefisionan pa e salu miho.
1-9-2023
Bo tabata sa ku…klabu ta yuda redusí inflamashon?
Klabu ta e flornan ku ta krese na e palu klabu (clove tree). Klabu ta miho konosí komo un tipo di speserei ku por wòrdu añadi den kuminda, bebida kayente, kuki i bolo. Pero tambe e por wòrdu uzá pa propositonan medisinal. Klabu ta haltu den anti-oksidante, yuda ku baha e nivel di suku den sanger i mata bakteria.
Tambe e ta kontené e mineral ku yama ‘’Manganese’’, kual ta un mineral esenshal pa funshonamentu di e selebro i pa traha wesunan fuerte. Segun estudionan hasi riba bestia e ta mehorá e funshonamentu di igra dor di e kom-puesto ‘’eugenol’’ ku por ta hopi benefisioso pa e igra funshona bon i redusí strès oksidativo ku ta desforma nos selulanan.
Ta bon pa bo sa…ku tira très klabu den bo te, ta yuda redusí inflamashon.
7-7-2023
Bo tabata sa ku…Hibiscus ta un flor kolo ros ku tin un dushi sabor i tin hopi benefisionan pa e salu fisiko?
Hisbicus ta un bunita flor ku sa wòrdu uzá komo simbolo pa algun pais i tambe komo te. E ta un flor ku ta orginá na Asia i islanan pasifiko. Hisbiscus ta kontené un porshon haltu di vitamina c i anti-oksidante, e kombinashon aki ta yuda boost e sistema imun i ta proteha e kurpa kontra grip i ‘’verkoudheid’’. E ta yuda den bahamentu di peso, redusí e kresementu di selulanan kanseroso o otro bakterianan malu.
Tambe e ta yuda mantene bon funshonamentu di kurason, igra i balansa hormonal. Aparte di te, Hisbiscus por wòrdu konsumi komo un refreskante (djus), smuti, den havermout, bolo i hopi mas. Si ta wòrdu konsehá pa no bebe muchu hopi di dje i wak si bo kurpa ta duna reakshon alergiko. Pues si tin reakshonan alergiko no ta konsehabel pa sigui bebe Hibiscus.
Ta bon pa bo sa ku…nada di mas no ta bon.